Jedna je od najstarijih turopoljskih drvenih ljepotica i dragocjen drveni sakralni primjer građevina u Turopolju. Točna godina izgradnje nije poznata, a prvi put se spominje 1668. godine kao mjesna kapela svetih Apostola što je bilo njeno prvotno ime. U drugoj polovici 18. stoljeća zbog trošnosti je srušena i sagrađena nova, a u nju su preneseni oltari koji su krasili staru kapelu. Prvotno je kapela bila posvećena Rastanku apostola, što se nije svidjelo kanonskom vizitatoru koji nije dobro poznavao povijest ove kapele pri obilasku 1857. godine, pa je u pogrešnu uvjerenju da se nekad zvala kapela Svetog Ivana Krstitelja inzistirao da joj se vrati prvotni naziv i tada kapela mijenja titular u sv. Ivana Krstitelja koji joj je ostao do danas.
Oslikane drvene stijene prikazuju prizore iz Kristova života kao što su Krist u Getsemanskom vrtu, Bičevanje Krista i Raspeće, zatim svece poput sv. Martina, sv. Katarine, sv. Jurja i sv. Margarete, evanđeliste i pobožnosti poput Presvetog srca Isusova i Marijina. Poseban i rijedak prizor je Rastanak apostola u kojem se pozdravljaju dvojica po dvojica apostola koji odlaze propovijedati evanđelje u Kristovo ime. Kapela u Buševcu kasnije je postala uzor turopoljskim tesarima 19. stoljeća u izgradnji postbaroknih drvenih kapela u Turopolju i Pokuplju. Uz umjetničko impresivni glavni oltar na kojem brojni kipovi imaju sve karakteristike baroknog kipara Ivana Komersteinera, kapela ima i dva bočna oltara posvećena sv. Josipu i sv. Roku. Kapela je temeljito obnovljena 1907. godine i u razdoblju od 2004. do 2017. godine.