Muzej Turopolja

Turopoljsko spravišće 1614.godine donosi odluku o gradnji općinske kuće. Nedaleko župne crkve podižu drveni čardak koji će služiti kao Općinska kuća Turopolja. Ona stoji do sredine 18.stoljeća te odlukom Turopoljskog spravišća 1765. godine počinje gradnja zidanice kao općinske kuće zvane Turopoljski grad. Uz Lukavec grad, ovo je danas najstariji objekt u Velikoj Gorici.

Već šezdeset godina Muzej Turopolja nezaobilazna je točka svakome tko želi saznati više o povijesti turopoljskoga kraja. Smješten je u jednoj od najstarijih i najljepših građevina velikogoričkog kraja, na istočnom dijelu gradskog parka kojeg krasi bista Franje pl. Lučića, skladatelja i župana Plemenite opčine turopoljske koji je uredio prvu muzejsku zbirku. O burnoj povijesti ovog kraja, kao i o bogatom naslijeđu tradicijske kulture svjedoči zanimljiva i opsežna muzejska građa.

Jednokatna barokna građevina od opeke s arkadama u prizemlju sagrađena je 1765. godine i u njoj su se od 1848. godine održavala “spravišća” (skupštine) Plemenite opčine turopoljske i to u velikoj i bogato urešenoj dvorani na prvom katu – Turopoljskoj vijećnici.  Prostorije uz dvoranu bile su arhiv gdje su se čuvale važne isprave Plemenite općine kao i stare škrinje, zastave, pečati i ostali arhivski materijali, a u njoj je stolovao i sam župan. U prizemlju su nekoć bili zatvori, a danas se tamo nalazi izložbena dvorana. Ispred zgrade održavali su se sajmovi i župne procesije. Ukidanjem Plemenite općine turopoljske 1947. godine zgrada je u više navrata mijenjala namjenu da bi 1960. bila pretvorena u Muzej Turopolja koji u svom iznimno bogatom fundusu čuva arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu građu velikogoričkog područja. Fundus muzeja broji oko 3500 predmeta te preko 20000 fotografija i negativa. 

Župan turopoljski Stjepan Josipović u ožujku 1891. godine predložio je “da se na grad turopoljski u Velikoj Gorici jošte podigne drugi kat u kojem bi se nastanila Kraljevska kotarska oblast u Vel. Gorici”. Nacrte dogradnje ubrzo je pripremio Kosta Tomac, a nacrt je predvidio podizanje stubišnog tornja nasred pročelja te nadogradnju drugog kata, sve u duhu srednjovjekovnih neostilova. Do nadogradnje ipak nije došlo jer je odlučeno da se za ovu potrebu izgradi nova zgrada koja se smjestila tik do Turopolje-grada.