Sveti Juraj i sveta Lucija – zaštitnici Turopolja i Velike Gorice

Velika Gorica i Turopolje imaju dva sveca zaštitnika svetog Jurja i svetu Luciju. Sve do 16. stoljeća glavni zaštitnik turopoljskog stanovništva bio je sveti Juraj. Plemenita općina turopoljska na blagdan Jurjeva, 23. travnja, tradicionalno je održavala izbor turopoljskog župana, a na turopoljskoj zastavi kao i na zastavi Turopoljskog banderija nalazio se lik sv. Jurja. Tome su bila prilagođena i sučijska spravišća – izbor sudaca u turopoljskim selima koja su se održavala uz blagdan sv. Matije, po starom kalendaru 24. veljače.

Simbolika pobjede svetog Jurja nad zmajem predstavljala je pobjedu nad nemani zastrašujućih i opasnih svojstava. Ovaj je svetac stoga oduvijek simbol snage, hrabrosti i zazivalo ga se u pomoć u raznim opasnostima. Zato se u narodu muškarce koji nose ime Juraj, koje je omiljeno ime u turopoljskom kraju i danas, smatralo zaštićenim od napada i hrabrijima da se othrvaju nedaćama koje su ih snašle.

I brojne kapele po turopoljskim selima nose ime svetog Jurja, te jedna župa Velikogoričko-odranskog dekanata – župa Svetog Jurja i Imena Marijinog u Odri. 
Na blagdan Jurjeva danas je u Velikoj Gorici i Turopolju posebno svečano. Po svim turopoljskim selima te u samom gradu pale se jurjevski krijesovi koji simboliziraju pobjedu dobra nad zlom – sv. Jurja nad zmajem, pobjedu proljeća nad zimom… Jurjevo u narodu nagovještava dolazak toplijih dana i označava pravi početak proljeća. Vjerovalo se da vatra i dim čuvaju od zla i različitih bolesti, a o važnosti prisustvovanja krijesovima svjedoči i stara turopoljska poslovica „Gdo ni denes pri kresu, taj bu letos v lesu”.

I danas je Jurjevo glavna godišnja manifestacija i simbol zajednice Turopolja i Velike Gorice, a turopoljski jurjevski običaji 2007. godine uvršteni su na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH.

Sveta Lucija

Sveta Lucija ulogu svetice zaštitnice Turopolja preuzela je od dotadašnjeg patrona svetog Jurja krajem 16. stoljeća. Bilo je to doba najtežih stradavanja turopoljskog stanovništva u povijesti Turopolja od strane Osmanlija, pustošenja i paljenja sela, pljačkaškog pohoda turskog vojskovođe Hasan-Paše Predojevića. U ropstvo je odvedeno mnoštvo Turopoljaca, brojni su lišeni života. No 1592. godine baš na blagdan svete Lucije 13. prosinca, u turopoljskom je kraju pao nezapamćen snijeg koji je zaustavio Turke te su se oni morali povući u svoju utvrdu Petrinju. Već sljedeće 1593. godine, u poznatoj bitci kod Siska, poginuo je Hasan-paša i više nije bilo tako velikih stradanja Turopoljaca od osmanske sile.

Turopoljci su od tada zahvalni svetoj Luciji te su je proglasili svojom zaštitnicom. Od tada se upravo 13. prosinca, kroz sva minula stoljeća pripremalo veliko turopoljsko spravišće Plemenite općine turopoljske. Grad Velika Gorica je pri svom osnutku 1995. godine odlučio da će se upravo 13. prosinca obilježavati kao Dan grada.

U znak zahvale što je velikim snježnim padalinama protjerala Turke, Turopoljci su se svetoj Luciji zavjetovali na vjernost. Njezin se kip zato, od obnove 1893.godine, nalazi i na pročelju velikogoričke Župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije, dok se odmah ispod njega nalazi i grb Plemenite općine turopoljske.

Sveti Juraj je pak ostao i dalje duboko štovan u turopoljskom kraju kao simbol i vojni zaštitnik Turopoljaca.