Grad Zrakoplovstva

Upitate li ponosite Turopoljce po čemu je poseban njihov kraj zasigurno će vam odgovoriti kako je to bogata povijesna baština, ali se i pohvaliti kako je njihova Velika Gorica zrakoplovno središte Hrvatske.

Upitate li ponosite Turopoljce po čemu je poseban njihov kraj zasigurno će vam odgovoriti kako je to bogata povijesna baština, ali se i pohvaliti kako je njihova Velika Gorica zrakoplovno središte Hrvatske.

Prostrana turopoljska nizina, koja se u najstarijim povijesnim zapisima naziva i Zagrebačkim poljem, idealna je površina za smještaj najzahtjevnijeg prometnog sjecišta – zračne luke. U ovome slučaju, zračne luke glavnoga grada Hrvatske. Veza Velike Gorice i zrakoplovstva započinje desetljećima prije 1962. godine kada su na rubovima grada s poslovanjem započele današnja Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman i Zrakoplovno-tehnički centar Velika Gorica. 

U prvom dijelu 20. stoljeća Velika Gorica još uvijek je bila tek grad s nekoliko tisuća stanovnika na cesti, ali i pruzi, između Zagreba i Siska. Poljoprivreda i drvna industrija osnovne su djelatnosti kraja bogatog hrastovim šumama, ali prometni putevi razvijali su u ovom starom sajamskom gradu i trgovinu te obrtništvo. Ubrzani razvoj zrakoplovstva u svijetu Velikogoričani će vidjeti sredinom stoljeća kada, svjedoče najstariji Goričani, nekoliko je manjih travnatih letjelišta u gradu. Spomenut će oni tako „Betonirku“, današnju ulicu A.K. Miošića u samome središtu grada, ili letjelište kod kurilovečkog radara. Jedno od tih letjelišta, ono nadomak naselja Pleso, preuzet će primat kada za Drugog svjetskog rata dobiva prve sadržaje budućeg aerodroma – zgrade i hangare, a umjesto trave gradi se prava pista. Sve to vodilo je do već spomenute 1962. godine kada na pleškom aerodromu s radom započinje Zrakoplovna luka Zagreb s 13 zaposlenika. Iste godine, na drugome kraju grada s radom započinje VTRZ Zmaj koji se bavio održavanjem vojnih zrakoplova te u jednom trenutku imao i preko tisuću zaposlenih. Između njih smjestila se zrakoplovna baza ratnog zrakoplovstva, današnje 91. krilo i samo sjedište Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Ove tri lokacije sa svojim uzletno-sletnim stazama i stajankama povezana su rulnim stazama za zrakoplove i čine svojevrsnu „potkovu“ koja je obgrlila Veliku Goricu. Reći će Goričani, u kojemu god smjeru pogledate – oko i iznad sebe, u Velikoj Gorici vidjet ćete zrakoplove. Stoga niti prometna oznaka „Pazi zrakoplov“ na goričkoj cestovnoj obilaznici prema Domovinskom mostu kao i zrakoplovi koji prelaze prometnicu nisu iznenađujuća pojava. Suživot građana Velike Gorice i zračnog prometa je oduvijek nastojao izvući najbolje od susjedskih odnosa pa je Velika Gorica kao dio svog identiteta istaknula i da se kao zrakoplovno sjedište Hrvatske naziva Gradom zrakoplovstva!

Velika Gorica s glavnom hrvatskom zračnom lukom na svome području, civilnim i vojnim zrakoplovstvom koje djeluje na području grada, tradicijom u zrakoplovstvu, značajnim udjelom radnog stanovništva u djelatnostima zračnog prometa, efektima zračnog prometa na gospodarstvo grada, obrazovnim sustavom radnog kadra za zračni promet, popratnim komercijalnim djelatnostima koje se razvijaju uz zrakoplovne djelatnosti, prije svega logistika, te ukupno najvećom koncentracijom zrakoplovnih djelatnosti na područje jedne jedinice lokalne samouprave, želi se istaknuti kao Grad zrakoplovstva – govorilo se 2016. godine na potpisivanju Povelje prijateljstva između Grada Velike Gorice i zrakoplovnih subjekata koji posluju iz Velike Gorice, a rezultat ovog prijateljstva je i zajednička organizacija prvih velikih aeromitinga u ovome gradu.

Potpisnici ove Povelje su Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Međunarodna zračna luka Zagreb, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Zrakoplovno tehnički centar Velika Gorica, Croatia Airlines, Trade Air, Zrakoplovno tehnička škola Rudolfa Perešina, Veleučilište Velika Gorica i Aeroklub Velika Gorica.